Ko ima pravo na nasledstvo?

Smrt člana porodice pored emotivnog gubitka često otvara i brojna pravna pitanja u vezi sa nasleđivanjem. Jedno od najčešćih jeste ko ima pravo na nasledstvo i kako se utvrđuje redosled naslednika prema zakonima Republike Srbije.

Nasleđivanje može nastati na osnovu testamenta ili na osnovu zakona, u zavisnosti od toga da li je ostavilac za života ostavio važeći testament.

Pravila nasleđivanja uređena su Zakonom o nasleđivanju Republike Srbije i primenjuju se kroz ostavinski postupak.

Zakonsko nasleđivanje

Kada ne postoji testament ili je testament nevažeći, primenjuju se pravila zakonskog nasleđivanja.

Zakon određuje redove nasleđivanja, odnosno ko ima prvenstvo da nasledi ostavioca.

Najčešće pravo na nasledstvo imaju:

  • bračni supružnik
  • deca ostavioca
  • usvojena deca
  • roditelji
  • braća i sestre
  • bake i deke
  • ostali srodnici, u zavisnosti od reda nasleđivanja

Što je srodstvo bliže, veće su mogućnosti da lice bude zakonski naslednik.

Ko nasleđuje kada postoji testament?

Ukoliko je ostavilac sačinio testament, njegova imovina se raspodeljuje prema njegovoj poslednjoj volji.

Međutim, postoje lica koja uživaju posebnu zakonsku zaštitu kroz institut nužnog dela.

To znači da određeni naslednici mogu imati pravo na deo zaostavštine čak i kada testamentom nisu navedeni ili su isključeni iz nasleđivanja.

Šta je nužni deo?

Nužni deo predstavlja zakonom zaštićeni deo nasledstva koji pripada određenim naslednicima.

Pravo na nužni deo najčešće imaju:

  • deca
  • usvojena deca
  • bračni supružnik
  • roditelji pod određenim uslovima

Visina nužnog dela zavisi od konkretnog slučaja i odnosa između naslednika i ostavioca.

Da li vanbračni partner ima pravo na nasledstvo?

Prema važećim propisima Republike Srbije, vanbračni partner nema automatsko pravo na nasleđivanje kao bračni supružnik.

Prava vanbračnog partnera mogu se ostvarivati u određenim situacijama, ali svaka okolnost zahteva posebnu pravnu analizu.

Da li se nasledstvo može odreći?

Da.

Naslednik može dati izjavu da se odriče nasledstva tokom ostavinskog postupka.

Odluka o prihvatanju ili odricanju nasledstva može imati značajne pravne posledice, posebno ukoliko postoje dugovanja ili više naslednika.

Kako se utvrđuje ko su naslednici?

Tokom ostavinskog postupka javni beležnik prikuplja potrebnu dokumentaciju i utvrđuje:

  • ko su zakonski naslednici
  • da li postoji testament
  • koja imovina ulazi u zaostavštinu
  • da li postoje dugovi ostavioca
  • na koji način će biti raspodeljena zaostavština

U slučaju spora između naslednika, pojedina pitanja mogu se rešavati u posebnom sudskom postupku.

Kada je preporučljivo konsultovati advokata?

Pravna pomoć može biti značajna kada:

  • postoji spor između naslednika
  • osporava se testament
  • postoji više naslednika
  • nasledstvo obuhvata nepokretnosti ili veću imovinu
  • postoje dugovanja ostavioca
  • nije jasno ko ima pravo na nasleđivanje

Pravovremena konsultacija može pomoći da se postupak sprovede efikasnije i uz zaštitu prava svih učesnika.

Često postavljana pitanja

Da li sva deca imaju jednako pravo na nasledstvo?

U načelu da. Zakonom su propisana jednaka nasledna prava dece, osim ukoliko postoje posebne okolnosti predviđene zakonom.

Da li supružnik nasleđuje celu imovinu?

Ne uvek. Udeo supružnika zavisi od toga ko još učestvuje u nasleđivanju i koji nasledni red se primenjuje.

Da li se testament može osporiti?

Da. U određenim situacijama moguće je osporavati testament ukoliko postoje zakonski razlozi za to.

Ukoliko Vam je potreban pravni savet u vezi sa nasleđivanjem, ostavinskim postupkom ili zaštitom naslednih prava, možete nas kontaktirati putem forme na sajtu ili zakazati konsultacije sa advokatskom kancelarijom u Subotici.