Smrt člana porodice otvara i pitanje koje se retko postavlja naglas, a gotovo uvek se postavi: ko tačno nasleđuje? Odgovor nije stvar dogovora u porodici. Zakon o nasleđivanju postavlja jasan redosled, sa konkretnim udelima — i u njemu ima nekoliko pravila koja iznenade i one koji misle da znaju kako stvari stoje. U ovom tekstu objašnjavamo ko su zakonski naslednici, kako se dele nasledni redovi, koliki udeo kome pripada, ko ima pravo na nužni deo i u kojim slučajevima bračni drug gubi pravo na nasleđivanje.

Dva osnova nasleđivanja

Nasleđuje se na osnovu zakona ili na osnovu testamenta. Ako ostavilac nije sačinio testament, ili testament ne obuhvata celu zaostavštinu, primenjuju se pravila zakonskog nasleđivanja. Ona su predmet ovog teksta. Ali ni testament nije neograničen — određeni naslednici imaju pravo na nužni deo koji im se ne može uskratiti. O tome na kraju.

Osnovno pravilo: bliži nasledni red isključuje dalji

Član 8 Zakona o nasleđivanju određuje krug zakonskih naslednika: potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug, roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, dedovi i babe i njihovi potomci, i ostali preci. Ključno pravilo glasi: naslednici bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđivanja one iz daljeg. Praktično — ako postoji bar jedan naslednik iz prvog reda, naslednici drugog reda ne nasleđuju ništa. Roditelji ostavioca koji ima decu ne učestvuju u nasleđivanju. Član 8 određuje i poslednjeg naslednika: Republika Srbija.

Prvi nasledni red — potomci i bračni drug

Prema članu 9, prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug, koji nasleđuju na jednake delove. Dakle, ako ostavilac iza sebe ostavi supružnika i dvoje dece, zaostavština se deli na tri jednaka dela — po jedna trećina svakome. Supružnik nema poseban, veći udeo.

Pravo predstavljanja

Član 10 uređuje situaciju kada neki potomak ne može ili neće da nasledi. Njegov deo tada nasleđuju njegova deca, a ako ni ona ne mogu ili neće — njihova deca, i tako dalje. To je pravo predstavljanja: unuci ulaze u nasleđivanje na mesto svog roditelja koji je preminuo pre ostavioca, i dele onaj deo koji bi njemu pripao.

Bez dece, bračni drug ne nasleđuje u prvom redu

Ovo je prvo pravilo koje redovno iznenadi. Član 11 propisuje da ako ostavilac nema potomstva, bračni drug ne nasleđuje u prvom naslednom redu. To ne znači da ostaje bez ičega — znači da se nasleđivanje pomera u drugi nasledni red, gde bračni drug deli zaostavštinu sa roditeljima ostavioca.

Drugi nasledni red — bračni drug i roditelji

Član 12 propisuje podelu: bračni drug nasleđuje polovinu zaostavštine, a roditelji ostavioca drugu polovinu na jednake delove. Dakle, kod bračnog para bez dece, supružnik dobija 1/2, a svaki roditelj ostavioca po 1/4. Zakon zatim uređuje šta se dešava ako neki od roditelja ne nasledi:
  • Član 13 — ako roditelj ne može ili neće da nasledi, njegov deo nasleđuju njegova deca, odnosno braća i sestre ostavioca, pa njihovi potomci
  • Član 14 — ako taj roditelj nema potomstva, njegov deo nasleđuje drugi roditelj
  • Član 15 — ako oba roditelja nemaju potomstva i ne mogu ili neće da naslede, bračni drug nasleđuje celu zaostavštinu
Upravo zbog člana 13 se u praksi dešava da braća i sestre ostavioca uđu u nasleđivanje zajedno sa njegovim supružnikom — situacija koju mnogi ne očekuju.

Treći i četvrti nasledni red

Ako nema naslednika iz prva dva reda, nasleđivanje prelazi dalje. Treći nasledni red čine dedovi i babe ostavioca (član 16). Polovinu nasleđuju deda i baba sa očeve strane, a drugu polovinu sa majčine strane. Članovi 17 i 18 uređuju podelu unutar iste loze i slučaj kada nema potomaka. Četvrti nasledni red čine pradedovi i prababe (član 19), takođe podeljeni na očevu i majčinu lozu, dok član 20 uređuje dalje pretke.

Kako to izgleda na primerima

Pravila su jasnija kada se primene na konkretne situacije. Primeri ispod polaze od toga da nema testamenta i da nijedan naslednik nije izgubio pravo na nasleđivanje. Supružnik i dvoje dece Prvi nasledni red, na jednake delove — svako po 1/3. Supružnik i troje dece Takođe prvi red — svako po 1/4. Samo deca, bez supružnika Zaostavština se deli na jednake delove među decom. Supružnik, bez dece, oba roditelja ostavioca živa Drugi nasledni red: supružnik 1/2, svaki roditelj po 1/4. Supružnik, bez dece, jedan roditelj preminuo i ima decu Supružnik 1/2. Polovina koja pripada roditeljima deli se tako da živi roditelj dobija 1/4, a deo preminulog roditelja (1/4) prelazi na njegovu decu — braću i sestre ostavioca. Supružnik, bez dece, oba roditelja preminula i bez potomstva Supružnik nasleđuje celu zaostavštinu. Dvoje dece, od kojih je jedno preminulo i ima dvoje svoje dece Živo dete dobija 1/2. Preostala 1/2 deli se između dvoje unuka po pravu predstavljanja — svako po 1/4. Ovo su osnovni obrasci. Konkretna podela zavisi i od toga šta ulazi u zaostavštinu, da li postoji zajednička imovina supružnika koja se prethodno izdvaja, i od eventualnih poklona učinjenih za života.

Vanbračni partner ne nasleđuje po zakonu

Ovo je najvažnija informacija u celom tekstu za jedan deo čitalaca. Zakon o nasleđivanju govori isključivo o bračnom drugu. Vanbračni partner nije zakonski naslednik — bez obzira na to koliko je zajednica trajala. Važno je razumeti šta to znači, a šta ne znači. Vanbračni partner ne ostaje nužno bez ičega, jer imovina stečena radom tokom trajanja zajednice života predstavlja zajedničku imovinu po pravilima porodičnog prava. Ali to je imovinskopravni zahtev koji se utvrđuje posebno — nije nasleđivanje i ne nastupa samo od sebe. Za vanbračne partnere koji žele da jedno drugo obezbede, testament nije formalnost nego jedini pravni put.

Kada bračni drug gubi pravo na nasleđivanje

Član 22 predviđa tri situacije:
  • ostavilac je podneo tužbu za razvod, a posle njegove smrti se utvrdi da je tužba bila osnovana
  • brak je poništen posle smrti ostavioca, iz razloga koji su bračnom drugu bili poznati u trenutku zaključenja braka
  • zajednica života je trajno prestala krivicom bračnog druga ili sporazumom sa ostaviocem
Treći slučaj je u praksi najčešći i najosetljiviji: formalno postojanje braka ne znači automatski i pravo na nasleđivanje, ako zajednice života odavno nema.

Usvojenici

Položaj zavisi od vrste usvojenja. Kod potpunog usvojenja (član 34), usvojenik i njegovi potomci nasleđuju usvojioca i njegove srodnike kao što deca nasleđuju roditelje. Istovremeno, prestaje nasleđivanje između usvojenika i njegovih krvnih srodnika, i obrnuto. Kod nepotpunog usvojenja (član 35), usvojenik nasleđuje samo usvojioca, ako prava nisu bila ograničena ili isključena pri usvojenju. Nepotpuno usvojenje pritom ne prekida nasleđivanje između usvojenika i njegovih krvnih srodnika.

Nužni deo — granica koju testament ne može preći

Sloboda zaveštanja postoji, ali nije apsolutna. Član 39 određuje ko su nužni naslednici, i deli ih u dve grupe. Bezuslovni nužni naslednici — uvek imaju to svojstvo:
  • potomci
  • usvojenici i njihovi potomci
  • bračni drug
  • roditelji
Uslovni nužni naslednici — samo ako su trajno nesposobni za privređivanje i nemaju nužnih sredstava za život:
  • usvojilac iz nepotpunog usvojenja
  • braća i sestre
  • dedovi i babe i ostali preci
Član 40 određuje veličinu nužnog dela, izraženu kao deo onoga što bi nasledniku pripalo po zakonskom redu nasleđivanja:
  • polovina — za potomke, usvojenike i njihove potomke i bračnog druga
  • trećina — za ostale nužne naslednike
Zakon dodaje i pravilo koje se često previdi: ako nužni naslednik ne može ili neće da nasledi, njegov nužni deo ne prirasta ostalim nužnim naslednicima.

Šta ako nema nijednog naslednika?

Zaostavština ne ostaje bez vlasnika. Član 21 propisuje da Republika Srbija nasleđuje kada ostavilac nema drugih zakonskih naslednika, da se ne može odreći nasleđa, i da tako nasleđena zaostavština postaje državna imovina. Član 209 uređuje postupak: ako se ni posle isteka roka od godinu dana od poslednjeg oglasa niko ne prijavi, sud zaostavštinu predaje Republici na uživanje. Svojina se stiče u roku od tri godine za pokretne stvari, odnosno deset godina za nepokretnosti, računajući od otvaranja nasleđa.

Kako se sve to utvrđuje

Nasledni redovi i udeli su pravila — ali se primenjuju kroz postupak. Zaostavština prelazi na naslednike u trenutku smrti ostavioca, a ostavinski postupak to utvrđuje i daje ispravu za upis u javne registre. Ako postupak nije sproveden, pravo ne propada, ali se javlja niz praktičnih posledica — o tome smo pisali u tekstu šta ako ostavinska rasprava nije sprovedena godinama. Treba imati u vidu i da se ne nasleđuje samo imovina. Naslednik odgovara i za obaveze ostavioca, do visine vrednosti nasleđene imovine — detaljnije u tekstu da li se dugovi nasleđuju u Srbiji.

Često postavljana pitanja

Da li supružnik nasleđuje celu imovinu?

Po pravilu ne. U prvom naslednom redu supružnik nasleđuje na jednake delove sa decom. Celu zaostavštinu nasleđuje samo u slučajevima koje zakon izričito predviđa.

Koliko nasleđuje svako dete?

U prvom naslednom redu potomci i bračni drug nasleđuju na jednake delove. Uz supružnika i dvoje dece, svako dobija po jednu trećinu.

Da li vanbračni partner nasleđuje?

Ne po zakonu. Zakon o nasleđivanju govori o bračnom drugu. Vanbračni partner može imati imovinskopravne zahteve po osnovu zajedničke imovine, ali to nije nasleđivanje.

Šta ako ostavilac nema dece?

Nasleđivanje prelazi u drugi nasledni red: bračni drug nasleđuje polovinu, a roditelji drugu polovinu na jednake delove.

Da li roditelji nasleđuju ako ostavilac ima decu?

Ne. Naslednici bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđivanja one iz daljeg.

Mogu li unuci da naslede umesto preminulog roditelja?

Da. Po pravu predstavljanja, deo koji bi pripao potomku koji ne može ili neće da nasledi prelazi na njegovu decu.

Može li testament isključiti decu iz nasleđivanja?

Ne u potpunosti. Potomci su bezuslovni nužni naslednici i imaju pravo na nužni deo, koji iznosi polovinu onoga što bi im pripalo po zakonu.

Šta ako supružnici godinama ne žive zajedno?

Ako je zajednica života trajno prestala krivicom bračnog druga ili sporazumom sa ostaviocem, bračni drug može izgubiti pravo na nasleđivanje. Ukoliko Vam je potreban pravni savet u vezi sa nasleđivanjem, utvrđivanjem kruga naslednika ili nužnim delom, možete nas kontaktirati putem forme na sajtu ili zakazati konsultacije sa advokatskom kancelarijom u Subotici.

Potreban Vam je savet?

Stojimo Vam na raspolaganju

    Saveti pravnika se naplaćuju, po advokatskoj tarifi.